DINA NA GOODREADSU SLUŽBENA
WEB STRANICA AUTORA
KUPI KNJIGU OVDJE
_________________________________________
Vrijeme je i da napišemo nešto o romanu čiji odjeci se osjećaju godinama nakon što je nastala. Dina je napisana još 1986., a nakon nje uslijedilo je još 5 nastavka u serijalu. Danas vam predstavljamo prvi nastavak, novo izdanje iz biblioteke Puls i naslovnicu koja se našla na listama najboljih od najboljih.
Prije nekoliko tisuća godina ljudi su pobijedili umjetnu inteligenciju, računala i robote koji su se odmetnuli i pokušali ih istrijebiti. Nakon stoljetnog rata ljudi su jedva preživjeli. Poučeni tim iskustvom, prestali su se oslanjati na računala, a izrada bilo kakvog stroja koji može samostalno razmišljati ili upravljati nečime postalo je ravno izdaji ljudskog roda.
Otprilike 10 000 godina nakon rata protiv strojeva počinje naša priča. U galaktičkom carstvu koje broji tisuće planeta, ljudi putuju velikim svemirskim brodovima kojima upravljaju Navigatori, tajni ženski red Bene Gesserit (mnogi ih nazivaju “svemirskim vješticama”) pokušavaju upravljati društvom iz sjene, a ekvivalent računalima su mentati, ljudi posebnih sposobnosti koji su uvježbani da mogu pamtiti najsitnije detalje i vršiti brze proračune. Oni su najvjerniji savjetnici plemića i vladara.
Cijelo društvo je ovisno o tajanstvenoj supstanci koja ima okus i miris sličan cimetu. Melange ili začin je droga koja proširuje mentalne sposobnosti konzumenta, a pojedincima omogućuje kratak pogled u neposrednu budućnost. Npr. zbog začina Navigatori mogu pronaći siguran put do svog odredišta kroz bespuće svemira.
Začin je najskuplja i najvrjednija tvar u svemiru što znači da je bitka za kontrolu nad njime najvažnija bitka u svemiru.
Tu dolazimo do glavnog junaka Paula Atreida, mladog nasljednika jedne od najjačih plemićkih obitelji u carstvu. Car je odlučio da će Atreidi preuzeti vlast nad surovim pustinjskim planetom Arrakis koji je jedino nalazište začina u čitavom svemiru. Problem je što će Arteidi preuzeti upravljanje planetom od Harkonnena, njihovih zakletih neprijatelja. Pustinja je dom divovskih crva koji dosežu nekoliko stotina metara duljine. Oni lako osjete kada se nešto neprirodno događa na površini pa postaju opasnost za sve što se kreće površinom.
Vojvoda Leto Atreid, Paulov otac, i njegova majka Jessica dolaze na Arrakis uz veliki oprez jer su svjesni da je Harkonnenova osveta neminovna. Ipak, izdaja je jača i od najboljeg mogućeg osiguranja pa Harkonneni uspijevaju ubiti Leta, a Paul i Jessica utočište nalaze u pustinji kod Slobodnjaka, starosjedioca Arrakisa.
Paul otkriva čudesne moći začina, zadobiva povjerenje legendarnih Slobodnjaka te pokušava skupiti vojsku kako bi se osvetio Harkonenima i vratio vlast nad planetom u ruke Atreida.
Paul je pametan i ozbiljan, odgajan za nasljednika velike plemićke kuće, ali u isto vrijeme nesiguran i preplašen, a njegov razvoj u heroja i vladara je fenomenalno razrađen.
Njegova majka je prekrasna pripadnica reda Bene Gesserit koja je razapeta između sina i tajnog reda kojem pripada. Posebno su zanimljivi Slobodnjaci i njihovi surovi pustinjski običaji kojima se štuje svaka kap vode, a pljuvanje je znak najvećeg poštovanja.
Ova knjiga dala nam je možda najokrutnijeg i najpodmuklijeg antagonista u povijesti SF-a, baruna Vladimira Harkonnena, hladnokrvnog ubojicu i oličenje zlobe i koristoljublja.
Mnogo je pozitivnih recenzija napisano o Dini, mnogo hvalospjeva i pohvala, a ja moram priznati da se slažem sa svime. Pročitao sam ju prije sedam godina i sada ponovo s jednakim entuzijazmom.
Zapanjujuće je koliko je ozbiljnih tema utkano u ovu priču. Religija i politika igraju jako veliku ulogu, a uništavanje prirode zbog ekonomskog napretka i pohlepe čine knjigu aktualnom i danas, 55 godina nakon prve objave. Odlično je razrađena ideja Mesije ili Izabranog kao i problemi koji dolaze sa sudbinom i slijepim obožavanjem heroja, kao i mnoge filozofske rasprave koje proizlaze iz toga.
Iako je često nazvana najboljom SF knjigom svih vremena i gotovo je nemoguće pronaći TOP listu SF knjiga u koju Dina nije uvrštena, bitno je naglasiti da je kategorizacija dosta upitna. Zbog svemirskih brodova, planetnih sustava i veličine samog svemira u kojem se odigrava radnja možemo reći da se radi o SF-u, ali sve ostalo je bliže fantasyju. Čak je i veliki Artur Clark izjavio da je to vrlo jedinstvena SF knjiga i da ju može usporediti jedino s Gospodarom prstenova.
Dina je epska knjiga koja je imala veliki utjecaj na knjige, filmove, serije i igre koje su se pojavile nakon nje. David Lynch je snimio film na temelju knjige, sprema se nova serija krajem 2020., a astronauti Apola 15 su po njoj nazvali jedan krater na Mjesecu. Veliki redatelj Jodorowsky bio je toliko očaran pričom da je 3 godine radio na filmu koji na kraju nije snimljen jer je bio preambiciozan za 60-te godine prošlog stoljeća, ali i dalje je poznat kao “najveći film koji nikada nije snimljen”.
Ako vas zanima zbog čega tolika strka oko ove knjige godinama nakon objave originala, nemojte gledati film ili čekati seriju nego uzmite knjigu i svjedočite legendi. Dostupna je u biblioteci Pulsa, iz koje nas uskoro očekuju brojna ugodna iznenađenja.
Autor recenzije: Marko
- Frank Herbert: Mesija Dine (Kronike Dine #2) - 04/02/2021
- Andrzej Sapkowski: Gospodarica jezera (Saga o Vješcu #7) - 02/01/2021
- Andrzej Sapkowkski: Lastavičja kula (Saga o Vješcu #6) - 30/10/2020
