ŽIVOTINJSKA FARMA NA GOODEREADSU
KUPI KNJIGU OVDJE
__________________________________________________________________________
Životinjska farma jedno je od dva najpoznatija djela engleskog pisca Georgea Orwella. Ovo izdanje, s modernom, a svejedno klasičnom naslovnicom, objavljeno je u Egmontu, koji se brine da klasici nikad ne ostanu zaboravljeni. Kod istog izdavača objavljena je i druga najveća Orwellova uspješnica, roman 1984.
Vlastelinska farma postaje životinjska farma
Jednog dana na vlastelinskoj farmi gospodina Jonesa, životinjama dosadi to što su zlostavljane, gladne i uvijek manje vrijedne. Zato pokrenu pobunu i uspiju u nečemu u čemu nitko drugi dotad nije uspio: svrgnu čovjeka s vlasti na farmi i zaposjednu ju. Proglase vlastelinsku farmu životinjskom farmom i odluče da će na njoj vladati životinjski zakoni. Prvi od njih je da su sve životinje jednake i ravnopravne i nikada se neće ponašati poput ljudi.
Uspostava novog poretka za sobom donosi nove promjene. Među životinjama javljaju se one koje se posebno ističu svojom inteligencijom, snalažljivošću i željom za moći. S obzirom da djeluju kao da znaju što čine, sve više drugih životinja počne ih slijediti i poklanjati im svoje povjerenje. Nekako počne izgledati kao da postoje životinje koje su jednakije od onih drugih.
No to je suprotno zakonu, nije li?
Klasik fantastik
Uvijek mi bude čudno dok se uhvatim komentiranja književnih klasika. O tim knjigama toliko je već toga rečeno, na sve moguće načine, da se zapitam kako točno ja mogu pridonijeti a da nekome približim njihovu ljepotu i vrijednost. Ova preporuka definitivno vam neće pomoći ako sutra trebate predati lektiru, no mogla bi vam svejedno biti od koristi ako se zanimate za knjigu.
Za Orwella se često kaže da u svojim knjigama predviđa budućnost, tj. da opisuje društvo u kojemu se svi mi prepoznajemo i godinama nakon što knjige budu objavljenje. Takva vam je i Životinjska farma, to je sadašnjost i budućnost koja je uvijek aktualna. I danas i za pedeset godina, i prije sto. Čovjek se kontinuirano mijenja, no uvijek ostaje isti. Jednostavan razlog za to, ako mene pitate, je taj što svaki čovjek ima želje. A želje mogu biti uzrok našeg uspjeha ili naše propasti.
Svi su jednaki, ali neki su jednakiji od ostalih
Životinje na farmi gospodina Jonesa svim su srcem željele biti slobodne i poštovane, željele su to do te mjere da su za to bile spremne platiti životima. Organizirale su ustanak, svrgnule čovjeka i gospodarile farmom. No ubrzo nakon stečene slobode, pojavili su se novi izazovi: njihove želje i potrebe trebalo je uskladiti. Na kraju krajeva, od želja se ne živi. Bilo je potrebno pokrenuti se i uhvatiti se posla, proizvesti hranu, sigurnost i budućnost. Kako bi to bilo moguće, trebalo je uskladiti mnogo ideja i planova, odabrati najpametniji i najpouzdaniji. A kako bi to bilo moguće, trebalo je donijeti odluku. Kao što to obično biva, da bi se odluke brže i efikasnije donosile, povjere se jednoj osobi, a u našem slučaju životinji.
Ali to automatski dovodi do sustava hijerarhije, poretka i povlaštenosti. Nestaje ravnopravnost u svojoj suštini. Onaj koji ima moć da odlučuje, postaje povlašteniji i time jednakosti nestaje. Bez obzira bio on čovjek ili životinja.
Svi smo mi samo životinje. Svi smo mi samo ljudi.
Kad biramo osobu koja će nas predstavljati u bilo čemu, činimo to na temelju vlastitog nahođenja. Najčešće ju ne poznajemo najbolje, vidimo samo onaj dio nje koji nam ona pokazuje. Ne znamo je li taj dio iskren ili istinit, skriva li se iza namjera te osobe nešto loše i sebično ili nešto dobro i altruistično. Mi jednostavno moramo vjerovati na riječ i nadati se najboljemu. Nekad pogriješimo i odaberemo krivo.
Ova knjiga uči mnogim lekcijama, no ja bih izdvojila jednu: čovjek je društveno biće i ne može opstati u samoći. No čim se uronimo u društvo, postanemo mu podložni. Počinjemo vjerovati onima koji nas okružuju i padati pod njihov utjecaj. Formiramo mišljenja slična njima kako bismo bili prihvaćeni, a time i sretniji. Često ljudima u našoj okolini vjerujemo više nego vlastitom razumu i intuiciji. Dozvolimo da nas uvjeravaju da naše oči krivo vide i naše oči pogrešno čuju.
Jesmo li dovoljno osviješteni za roman Životinjska farma?
U ovome romanu životinje su se pretvorile u ono što su najviše mrzile: u ljude. Što su im manje željele biti sličnima, time su se više ponašale poput njih. Ja se pitam kako bi svatko od nas taj zaključak mogao primijeniti na sebe i lako pronalazim poveznicu. Koliko nas konstantno ogorčeno komentira i kritizira druge, misleći da su samo naši pogledi na svijet ispravni? A istodobno nismo svjesni toga da smo i mi mišljenje stekli zbog okoline u kojoj živimo, rijetko koje mišljenje je izvorno naše. Stalno se uspoređujemo s drugima, želeći podići vlastitu vrijednost ili barem spustiti njihovu. Koliko smo zapravo bolji od onoga koga kritiziramo?
Orwell je ovom kratkom knjižicom (cca 150 stranica) udario po prstima svakog čitatelja. Napisao je alegoriju koja se čak naziva i bajkom, a kojom opisuje društvo svojeg doba, ali i današnjice. Činjenica je da će njegovo viđenje biti primjenjivo i kad roman Životinjska farma budu čitali naši unuci. Netko bi čak mogao zaključiti da nam nema spasa, uvijek ćemo kao društvo biti isti.
Ovaj roman izaziva naše shvaćanje vlasti i slobode, povjerenje u one kojima dajemo vlast, a i nas same i vrijednosti kojima se vodimo. Izuzetno je jednostavno napisan, kratak je i sadržajan. Ako inače niste obožavatelj književnih klasika, definitivno vam mogu preporučiti ovu knjigu. Otvorit će vam poglede na mnoge jednostavne i domišljate načine.
A želite li više mišljenja o knjigama, svakako kliknite ovamo.
- A.Long, R.Schweppe: Panda u potrazi za tajnom smirenosti - 29/11/2024
- Čitanje knjiga bez tehnologije - 29/11/2024
- Teresa Medeiros: Poljubac za pamćenje (Once Upon a Time #3) - 19/11/2024
